Pisanje tekstova često zna dovesti do situacije da opisujemo određeni događaj u kojem je potrebno više puta spomenuti ime neke osobe. Da bi izbjegli ponavljanje imena i rečenicu učinili vizualno ljepšom, potrebno je ne ponavljati iste riječi. Većina imenica ima sinonime, pa njihovom uporabom naš tekst činimo ljepšim.

Međutim, u slučaju da želimo izbjeći ponavljanja vlastitih imenica u rečenici, možemo se služiti zamjenicama.

Zamjenice su riječi koje se odnose na osobe, predmete i njihove osobine, spadaju u promjenjivu vrstu riječi, a to su one riječi koje imaju rod, broj i padež. Naime, to su riječi koje nemaju svoje leksičko značenje nego njihovo značenje ovisi o kontekstu.

Zamjenice se dijele po funkciji i po značenju.

Po funkciji se dijele na imeničke i pridjevske.

Kao što im i samo ime kaže, imeničke zamjenice u rečenici se ponašaju kao imenice. Imeničke zamjenice dijelimo na:

  • Osobne

osobne zamjenice su zamjenice 1. i 2. lica, zamjenice 3. lica i zamjenice za sva lica.

  • Neosobne

Neosobne zamjenice dijelimo na: upitne, odnosne i opće. Od upitnih i odnosnih zamjenica mogu se formirati odrične i neodređene zamjenice.

Pridjevske zamjenice su zamjenice koje upućuju na osobinu predmeta, te samim tim bliže određuju imenicu na temelju neke njene osobine.

Osobna zamjenica 1. lica odnosi se na govornika, a zamjenica 2. lica na sugovornika. Zamjenice trećeg lica odnose se na lica koja ne učestvuju u razgovoru.

Neosobne zamjenice imaju isti oblik koji se primjenjuje za sva tri roda i oba broja. Dijele se na:

  • Upitno-odnosne: tko, što;
  • Neodređene: netko, nešto;
  • Opće: svatko, svašta;
  • Odrične: nitko, ništa

Osobne zamjenice imaju rod i broj. Njihovi oblici tijekom deklinacije izgledaju kao u nastavku:

Lice Jednina Množina
1. ja mi
2. ti vi
3. on, ona, ono oni

 

Osobne zamjenice mijenjaju se po padežima na sljedeći način:

 

Padeži
Nominativ ja ti on ona ono mi vi oni, one, ona
Genitiv mene; me tebe; te njega; ga nje; je njega; ga nas vas njih; ih
Dativ meni; mi tebi; ti njemu; mu njoj; joj njemu; mu nama; nam vama; vam njima; im
Akuzativ mene; me tebe; te njega; ga nju; je, ju njega; ga nas vas njih; ih
Vokativ ti vi
Instrumental mnom(e) tobom njim(e) njom(e) njim(e) nama vama njima
Lokativ meni tebi njemu njoj njemu nama vama njima

 

Osobna povratna zamjenica sebe ista je za svih šest lica i za sva tri roda. Mijenja se po padežima na sljedeći način:

Nominativ
Genitiv sebe
Dativ sebi
Akuzativ sebe; se
Vokativ
Instrumental sobom
Lokativ sebi

 

Deklinacija neosobnih zamjenica

Neosobne zamjenice (tko, šta/što), (nitko, ništa) i neodređene zamjenice (netko, nešto) dekliniraju se na sljedeći način:

Nominativ tko, šta, što
Genitiv kog, koga čega
Dativ kom, kome, komu čemu, čemu
Akuzativ kog, koga šta, što
Vokativ
Instrumental kim, kime čim, čime
Lokativ kom, kome čem, čemu

 

Bitno je naglasiti da se zamjenica tko koristi za živa bića a zamjenica što za neživa, tj. na lijevoj strani tabele su zamjenice za živa bića, a na desnoj za predmete.

 

Pridjevske zamjenice

Pridjevske zamjenice u rečenici odnose se na sadržaje koji iskazuju imenice.

U rečenici se ponašaju kao pridjevi, što znači da se slažu s imenicom u rodu, broju i padežu.

Postoje dvije vrste pridjevskih zamjenica:

  • Pridjevske zamjenice s obilježjem lica
  • Pridjevske zamjenice bez obilježja lica

Pridjevske zamjenice s obilježjem lica dijelimo na:

a) Posvojne zamjenice – odgovaraju na pitanja ČIJI?, ČIJA?, ČIJE?. To su:

moj, moja, moje; tvoj, tvoja, tvoje; njegov, njegova, njegovo; njen, njena, njeno;

naš, naša, naše; vaš, vaša, vaše; njihov, njihova, njihovo itd.

b) Pokazne zamjenice – odgovaraju na pitanja KOJI?, KAKAV?, KOLIKI?. Odnose se na određenu imenicu u rečenici. Kada se odnose na bića ili predmete odgovaraju na pitanja KOJI?, KOJA?, KOJE?. To su:

ovaj, ova, ovo; ovi, ove, ova; taj, ta, ti itd.;

c) Opisne – Kada odgovaraju na pitanja KAKAV?, KAKVA?, KAKVO?, odnose se na kvalitetu bića ili predmeta koji stoji uz imenicu. To su:

ovakav, ovakva, ovakvo; takav, takva, takvo itd.;

Količinske – odgovaraju na pitanja KOLIKI?, KOLIKA?, KOLIKO?. To su:
ovoliki, ovolika, ovoliko; toliki, tolika, toliko itd.

Pridjevske zamjenice bez obilježja lica dijelimo na:

a) Upitne

To su zamjenice kojima počinje upitna rečenica.

Upitne su: koji, čiji, kakav, koliki itd.

 

b) Odnosne zamjenice

To su zamjenice koje se odnose na neki pojam, imaju isti oblik kao i upitne (koji, čiji, kakav, koliki), ali njima se ne postavlja pitanje, nego se uvodi zavisna rečenica, npr.: Dobila je poklon koji smo joj poslali.

 

c) Neodređene zamjenice

Tvore se od upitnih i odnosnih pridjevskih zamjenica i rječice ne. To su:

Neki, neka, neke; neki, neke, neka; nekakav, nekakva, nekakvo; nekakvi itd.

 

d) Odrične zamjenice

Ove zamjenice grade se prefiksom ni, koji im daje značenje negacije. To su:

nikoji, nikoja, nikoje; ničiji, ničija, ničije itd.

 

e) Opće zamjenice

Grade se od prefiksa sva i upitno odnosne zamjenice, to su:

svakakav, svakakva, svakakvo, svačiji, svačija, svačije itd.

 

Broj zamjenica s kojima se svakodnevno susrećemo je značajan. Njihova uporaba često može biti zbunjujuća, a i pogrešna. Baš iz tog razloga ovo je tema današnjeg bloga. Nadamo se da vam je bila korisna i da ste se podsjetili, odnosno naučili nešto novo. Ukoliko imate prijedloge i ideje za naše buduće blogove, slobodno nas kontaktirajte!