Pisanje tekstova često zna dovesti do situacije da opisujemo određeni događaj u kojem je potrebno više puta spomenuti ime neke osobe. Da bi izbjegli ponavljanje imena i rečenicu učinili vizualno ljepšom, potrebno je ne ponavljati iste riječi. Većina imenica ima sinonime, pa njihovom uporabom naš tekst činimo ljepšim.
Međutim, u slučaju da želimo izbjeći ponavljanja vlastitih imenica u rečenici, možemo se služiti zamjenicama.
Zamjenice su riječi koje se odnose na osobe, predmete i njihove osobine, spadaju u promjenjivu vrstu riječi, a to su one riječi koje imaju rod, broj i padež. Naime, to su riječi koje nemaju svoje leksičko značenje nego njihovo značenje ovisi o kontekstu.
Zamjenice se dijele po funkciji i po značenju.
Po funkciji se dijele na imeničke i pridjevske.
Kao što im i samo ime kaže, imeničke zamjenice u rečenici se ponašaju kao imenice. Imeničke zamjenice dijelimo na:
- Osobne
osobne zamjenice su zamjenice 1. i 2. lica, zamjenice 3. lica i zamjenice za sva lica.
- Neosobne
Neosobne zamjenice dijelimo na: upitne, odnosne i opće. Od upitnih i odnosnih zamjenica mogu se formirati odrične i neodređene zamjenice.
Pridjevske zamjenice su zamjenice koje upućuju na osobinu predmeta, te samim tim bliže određuju imenicu na temelju neke njene osobine.
Osobna zamjenica 1. lica odnosi se na govornika, a zamjenica 2. lica na sugovornika. Zamjenice trećeg lica odnose se na lica koja ne učestvuju u razgovoru.
Neosobne zamjenice imaju isti oblik koji se primjenjuje za sva tri roda i oba broja. Dijele se na:
- Upitno-odnosne: tko, što;
- Neodređene: netko, nešto;
- Opće: svatko, svašta;
- Odrične: nitko, ništa
Osobne zamjenice imaju rod i broj. Njihovi oblici tijekom deklinacije izgledaju kao u nastavku:
| Lice | Jednina | Množina |
| 1. | ja | mi |
| 2. | ti | vi |
| 3. | on, ona, ono | oni |
Osobne zamjenice mijenjaju se po padežima na sljedeći način:
| Padeži | ||||||||
| Nominativ | ja | ti | on | ona | ono | mi | vi | oni, one, ona |
| Genitiv | mene; me | tebe; te | njega; ga | nje; je | njega; ga | nas | vas | njih; ih |
| Dativ | meni; mi | tebi; ti | njemu; mu | njoj; joj | njemu; mu | nama; nam | vama; vam | njima; im |
| Akuzativ | mene; me | tebe; te | njega; ga | nju; je, ju | njega; ga | nas | vas | njih; ih |
| Vokativ | – | ti | – | – | – | – | vi | – |
| Instrumental | mnom(e) | tobom | njim(e) | njom(e) | njim(e) | nama | vama | njima |
| Lokativ | meni | tebi | njemu | njoj | njemu | nama | vama | njima |
Osobna povratna zamjenica sebe ista je za svih šest lica i za sva tri roda. Mijenja se po padežima na sljedeći način:
| Nominativ | – |
| Genitiv | sebe |
| Dativ | sebi |
| Akuzativ | sebe; se |
| Vokativ | – |
| Instrumental | sobom |
| Lokativ | sebi |
Deklinacija neosobnih zamjenica
Neosobne zamjenice (tko, šta/što), (nitko, ništa) i neodređene zamjenice (netko, nešto) dekliniraju se na sljedeći način:
| Nominativ | tko, | šta, što |
| Genitiv | kog, koga | čega |
| Dativ | kom, kome, komu | čemu, čemu |
| Akuzativ | kog, koga | šta, što |
| Vokativ | – | – |
| Instrumental | kim, kime | čim, čime |
| Lokativ | kom, kome | čem, čemu |
Bitno je naglasiti da se zamjenica tko koristi za živa bića a zamjenica što za neživa, tj. na lijevoj strani tabele su zamjenice za živa bića, a na desnoj za predmete.
Pridjevske zamjenice
Pridjevske zamjenice u rečenici odnose se na sadržaje koji iskazuju imenice.
U rečenici se ponašaju kao pridjevi, što znači da se slažu s imenicom u rodu, broju i padežu.
Postoje dvije vrste pridjevskih zamjenica:
- Pridjevske zamjenice s obilježjem lica
- Pridjevske zamjenice bez obilježja lica
Pridjevske zamjenice s obilježjem lica dijelimo na:
a) Posvojne zamjenice – odgovaraju na pitanja ČIJI?, ČIJA?, ČIJE?. To su:
moj, moja, moje; tvoj, tvoja, tvoje; njegov, njegova, njegovo; njen, njena, njeno;
naš, naša, naše; vaš, vaša, vaše; njihov, njihova, njihovo itd.
b) Pokazne zamjenice – odgovaraju na pitanja KOJI?, KAKAV?, KOLIKI?. Odnose se na određenu imenicu u rečenici. Kada se odnose na bića ili predmete odgovaraju na pitanja KOJI?, KOJA?, KOJE?. To su:
ovaj, ova, ovo; ovi, ove, ova; taj, ta, ti itd.;
c) Opisne – Kada odgovaraju na pitanja KAKAV?, KAKVA?, KAKVO?, odnose se na kvalitetu bića ili predmeta koji stoji uz imenicu. To su:
ovakav, ovakva, ovakvo; takav, takva, takvo itd.;
Količinske – odgovaraju na pitanja KOLIKI?, KOLIKA?, KOLIKO?. To su:
ovoliki, ovolika, ovoliko; toliki, tolika, toliko itd.
Pridjevske zamjenice bez obilježja lica dijelimo na:
a) Upitne
To su zamjenice kojima počinje upitna rečenica.
Upitne su: koji, čiji, kakav, koliki itd.
b) Odnosne zamjenice
To su zamjenice koje se odnose na neki pojam, imaju isti oblik kao i upitne (koji, čiji, kakav, koliki), ali njima se ne postavlja pitanje, nego se uvodi zavisna rečenica, npr.: Dobila je poklon koji smo joj poslali.
c) Neodređene zamjenice
Tvore se od upitnih i odnosnih pridjevskih zamjenica i rječice ne. To su:
Neki, neka, neke; neki, neke, neka; nekakav, nekakva, nekakvo; nekakvi itd.
d) Odrične zamjenice
Ove zamjenice grade se prefiksom ni, koji im daje značenje negacije. To su:
nikoji, nikoja, nikoje; ničiji, ničija, ničije itd.
e) Opće zamjenice
Grade se od prefiksa sva i upitno odnosne zamjenice, to su:
svakakav, svakakva, svakakvo, svačiji, svačija, svačije itd.
Broj zamjenica s kojima se svakodnevno susrećemo je značajan. Njihova uporaba često može biti zbunjujuća, a i pogrešna. Baš iz tog razloga ovo je tema današnjeg bloga. Nadamo se da vam je bila korisna i da ste se podsjetili, odnosno naučili nešto novo. Ukoliko imate prijedloge i ideje za naše buduće blogove, slobodno nas kontaktirajte!
Ostavite komentar