Kao u svakome jeziku, i u hrvatskom postoje promjenjive i nepromjenjive vrste riječi. Današnji blog je posvećen nepromjenjivim vrstama riječi.
U ovu skupinu spadaju:
- prilozi,
- prijedlozi,
- veznici,
- čestice i
- usklici
Prilozi
Prilozi su nepromjenjive vrste riječi koje se prilažu uz druge vrste riječi kako bi ih bliže i specifičnije odredili. Najčešće ih nalazimo uz glagole.
Mogu biti promjenjivi i imati oblike komparacije, npr.: Hodaj brzo!, gdje brzo može postati brže.
Prilozi mogu biti: mjesni, vremenski, načinski, uzročni i količinski.
Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja: gdje?, kamo?, kuda?
To su: daleko, dolje, blizu, gore, sprijeda, nizbrdo, ovdje, tamo itd.
Naime, prilogom gdje pitamo o mjestu na kojem se nešto nalazi, prilogom kamo pitamo se za cilj kretanja, a prilogom kuda za smjer.
Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja: kada?, otkada?, dokada?
To su: odmah, sada, nikada, danas, jučer, sutra, ikada, nekada, tada, poslije, svakodnevno, lani itd.
Načinski prilozi odgovaraju na pitanje: kako?
To su: tako, ovako, loše, slučajno, brzo, sporo, dobro.
Za razliku od pridjeva, koji odgovaraju na pitanje kakvo?, načinski prilozi odgovaraju na pitanje kako? u srednjem rodu jednine.
Na primjer: Dijete trči razigrano. (Kako trči?)
Razigrano dijete trči. (Kakvo dijete?)
Količinski prilozi odgovaraju na pitanje: koliko?
To su: malo, mnogo, previše, premalo.
Uzročni prilozi odgovaraju na pitanje: zašto?
To su: zato, stoga, namjerno, bezrazložno.
Prijedlozi
Prijedlozi su nepromjenjive vrste riječi koje preciziraju značenja padežnih oblika. Neki prijedlozi su karakteristični za jedan padež, dok se neki pojavljuju ispred dva ili tri padeža. Međutim, bitno je naglasiti da ispred padeža koji ne predstavljaju odnos, kao što su nominativ i vokativ, ne dolazi niti jedan prijedlog.
Postoji veliki broj prijedloga, a mi ćemo nabrojati one koji se najčešće javljaju uz određene glagolske oblike:
- Genitiv: blizu, bez od, do ispod, ispred, pored, tokom, mimo, duž, širom, osim, povodom, poput, nasuprot, unatoč, zbog, umjesto, okolo;
- Dativ: k(a), prema, unatoč, protiv, nasuprot, protiv ;
- Akuzativ: kroz, niz, uz, u, po, na, mimo, među, nad, pod, za ;
- Lokativ: u, na, pri, prema ;
- Instrumental: s(a), pred, za, nad, pod, među
Veznici
Veznici su nepromjenjiva skupina riječi, čija je uloga da povezuju riječi u rečenici.
To su: i, pa, te ni, niti, a, ali, jer, kao, makar itd.
Veznici mogu biti pravi i nepravi.
Pravi veznici mogu biti: jednostavni (a, ako, ali, da, dok, ili, jer) i složeni (iako, mada).
Nepravi veznici su riječi koje mogu imati i ulogu veznika. Takvu ulogu imaju odnosno-upitne zamjenice (koji, kakav, čiji, koliki), imeničke zamjenice (tko, što) i prilozi (gdje, kad, već, kuda, dokle, odakle, kako itd.)
Čestice
Čestice su nepromjenjiva vrsta riječi kojima se iskazuje stav govornika prema onome o čemu govori. To su uglavnom prilozi ili veznici. Neke od najčešćih čestica su: ne, li, ma, zar, evo, da, čak.
Čestice ne i li uz glagole se pišu odvojeno.
Čestice su riječi kojima ističemo suprotnost, koje nas upućuju na nešto, kojima poričemo neke tvrdnje i sl.
Usklici
Usklici su nepromjenjiva vrsta riječi kojima izražavamo emocije, kojima se oponašaju zvukovi iz prirode i kojima se pozdravljamo. Za izražavanje veselja obično se koriste uzvici kao: aj, eh, hura, jupi!
Dok za izražavanje tuge koristimo: joj, ajme, jao i sl. Postoji i posebna skupina uzvika koja je nazvana onomatopeja. Naime, onomatopeje su uzvici kojima se oponašaju zvukovi u prirodi (av-av, mjau, bum, tres).
Iako izgleda kao jednostavna tema, greške u vezi nepromjenjivih vrsta riječi su češće nego što bi zamislili. Znate li vi prepoznati ovu skupinu riječi? Iako niste bili posve sigurni u njihovom razlikovanju, vjerujemo da nakon čitanja bloga određena pravila će vam biti jasnija. Ukoliko mislite da nismo naveli nešto što smatrate bitnim, kontaktirajte nas i rado ćemo poslušati vaše prijedloge!
Ostavite komentar