Vjerojatno vam se dešava da često napravite greške u govoru ili pisanju, a da ih zbog složenosti našeg jezika niste ni svjesni. Zato smo za vas pronašli i napisali neke od najčešćih grešaka, koje svakodnevno susrećemo, kako u razgovoru sa prijateljima tako i u nekim formalnijim okolnostima.

1. Prijedlog s/sa

Često smo zbunjeni oko uporabe ova dva prijedloga, iako je vrlo jednostavno. Prijedlog „sa“ koristimo kada:

  • riječ koja je ispred započinje sa: s, š, z, ž
  • ako sljedeća riječ počinje bilo kojim suglasnikom, koji iza ima glasove s, š, z i ž.

Prema tome ispravan način korištenja  ovih prijedloga bio bi:

Idem na more sa sestrom.

Idem u šetnju sa psom.

 U drugim primjerima se koristi prijedlog „s“. Kao npr. u rečenici: „Obožavam meso s roštilja.“

2. Koji i kojeg

Često se ove dvije zamjenice koriste pogrešno. Bitno ih je znati razlikovati.

Zamjenica „kojeg“ koristi se za živa bića: To je pas kojeg sam dobila.

Dok se zamjenica koji koristi za neživa bića: Sladoled, koji smo kupili bio je ukusan.

3. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rječica „ne“ i „li“

Česte pogreške i nedoumice se javljaju prilikom korištenja rječica „ne“ i „li“ u pisanju. Mnogi ljudi ih pišu sastavljeno, na mjestima gdje bi trebale biti razdvojene i obratno. Neispravno je pisati: neznam, neide, neželim i sl. Dakle, rječice „ne“ i „li“ uz glagole se pišu odvojeno. Postoje i izuzetci, kao što su: neću, nemam, nemoj i nisam.

Bitno je naglasiti da se rječica „ne“ piše sastavljeno sa imenicama i pridjevima. Kao primjere možemo navesti: neznanje, neprijatelj, nezreo i sl. 

4. Hvala lijepa ili hvala lijepo!

S obzirom na to da je imenica hvala ženskog roda, to znači i da pridjev koji ide uz nju mora biti u ženskom rodu. Prema tome pogrešno je: Hvala lijepo! Da biste izrazili svoju zahvalnost, možete reći: hvala lijepa ili hvala najljepša.

5. Između i među

Razlika između ova dva prijedloga je u tome što između povezuje dva pojma kao npr. u rečenici: Između stola i prozora nalazi se cvijeće.

Prijedlog među povezuje više predmeta  (među svim ljudima, među svim gradovima i sl.)

6. Uporaba prijedloga „iz“

Česta je pogrešna uporaba prijedloga „iz“.

Prijedlog „iz“ se u hrvatskom jeziku ne koristi kako bi se opisalo iz čega je nešto građeno. Nepravilno je reći: Kuća je izgrađena iz cigle ili Moje čizme su napravljene iz kože. Umjesto toga koristimo prijedlog „od“, pa bi ispravno bilo: Kuća je izgrađena od cigle. Moje čizme su napravljene od kože.

Greške u pisanju i govoru su česte i dešavaju se svakodnevno. U tome nema ništa strašno ako iz njih nešto naučimo i ako se trudimo da ih više ne ponavljamo.