Interpunkcija predstavlja znakove koji u pisanom jeziku služe kako bi rastavili tekst na rečenice i njene dijelove i samim tim omogućili jasnije razumijevanje onome koji čita određenu rečenicu ili dio iste.

Postoji nekoliko interpunkcijskih znakova kao što su točka, upitnik, zarez, točka sa zarezom, crtica itd.

Danas ćemo razmotriti pravila u vezi korištenja zareza.

Zarez je interpunkcijski znak koji razdvaja dijelove rečenice kako bi ista bila pregledija i jasnija. Prema Hrvatskom pravopisu postoje četiri glavna razloga kada se koristi zarez:

  1. nizanje
  2. suprotnost
  3. naknadno dodavanje
  4. isticanje

Nizanje je kada pojedini dijelovi dolaze jedan uz drugi usporedno i nezavisno. U pitanju su, najčešće, istovrsni dijelovi rečenični dijelovi, npr. subjekti, objekti, pridjevski atributi.

Primjer 1: Pričao mi je o djetinjstvu, o školovanju, o svojim uspjesima i neuspjesima

Primjer 2: Preselili smo se u novi, veliki stan.

U ovoj skupini pripada i pisanje datuma kada se isti nalazi iza oznake mjesta. Na primjer: Nova Gradiška, 18. travnja 2020.

Kod nizanja atributa, zarez se može i ne mora pisati. Uzmimo za primjer sljedeću rečenicu: Veliki, crveni balon odjednom se vinuo u zrak. U ovom slučaju, veliki i crveni su dva atributa nanizana ravnopravno i neovisno i oba opisuju balon. Kad ne bi bilo zareza, atribut veliki bi bio dodan crvenom balonu kao već postojećoj cjelini i opisivao bi tu cjelinu.

Naknadno dodavanje podrazumijeva dodavanje rečeničnoga priloga (Primjer 1), surečenice (Primjer 2), dodatnoga objašnjenja ili komentara (Primjer 3).

Primjer 1: Svi sastanci su, nažalost, otkazani.

Primjer 2: On je, dok sam ja još spavala, napravio doručak.

Primjer 3: Odluka spada na stručnjake, odnosno na ljude koji se time bave.

Koristimo zarez i prilikom isticanja između dviju istih riječi ili ispred pojačanih izraza pa i, pa ni, pa čak i, pa čak ni, a kamoli.

Primjer 1: Bio je jako, jako sretan.

Primjer 2: To je pitanje na koje nitko nema odgovor, pa ni ona.

Izricanje suprotnosti ispred suprotnih i isključnih veznika također zahtjeva korištenje zareza. Suprotni veznici su a, ali, nego, no, već. Dok isključni veznici su samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što, osim što.

Primjer 1: U tome ne vidim problem, već mogućnost napretka.

Primjer 2: Svi su došli u dogovoreno vrijeme, osim Lucije.

Bitno je napomenuti da se zarez koristi i u upravnome govoru, kao i u decimalnim brojevima.

Odgovorno možemo zaključiti da je zarez za mnoge najproblematičniji gramatički znak. Većina ljudi shvata bez većih poteškoća uporabu točke, uskličnika ili upitnika, dok se za zarez dosta njih dvoumi kad ga koristiti, a kad izostaviti. Nadamo se da smo uz ovaj tekst bar djelimično riješili vaše dvoumice u vezi uporabe zareza!